Metode uštede energije za float staklo

May 25, 2022

Ostavi poruku

Industrija stakla je industrija sa velikom potrošnjom energije, a staklene peći su energetski najefikasnija oprema u linijama za proizvodnju stakla. Troškovi goriva čine otprilike 35% do 50% troškova stakla. Većina peći za float staklo koje je dizajnirala Kina može postići potrošnju staklene tečne jedinice od 6500kJ/kg do 7500kJ/kg, dok strane velike kompanije za float staklo imaju samo 5800kJ/kg staklene tekućine. Postoji određeni jaz između nas i međunarodnog naprednog nivoa.
Toplotna efikasnost staklenih peći u razvijenim zemljama uglavnom se kreće od 30% do 40%, dok je u Kini prosječna toplinska efikasnost staklenih peći samo 25% do 35%. Nerazumni projekti i mjere izolacije konstrukcije peći, kao i nizak kvalitet upotrijebljenih vatrostalnih materijala, jedan su od bitnih razloga za ovaj jaz. Drugo, zastarjela tehnologija rada i neadekvatno upravljanje domaćim procesom float stakla također su razlozi velike potrošnje energije, lošeg kvaliteta topljenja i kratkog vijeka trajanja peći. Do sada, Kina ima više od 140 proizvodnih linija float stakla, sa brzim povećanjem kapaciteta proizvodnje stakla i postupnim intenziviranjem tržišne konkurencije. Kao glavno gorivo za staklo, cijena teške nafte nastavlja rasti, čineći sve veći udio troškova stakla. Stoga je smanjenje potrošnje energije stakla od velikog značaja za smanjenje troškova proizvodnje, poboljšanje tržišne konkurentnosti preduzeća, smanjenje zagađenja životne sredine i ublažavanje nestašice energije.
Očuvanje energije u staklarskim preduzećima je dugoročan zadatak, a domaći i strani tehničari aktivno provode istraživanja, kao što su optimizacija konstrukcije peći, sagorevanje bogato kiseonikom, električno topljenje sa punim kiseonikom, tehnologija emulgiranja teških ulja, itd. preduzeća su počela da primenjuju mere uštede energije u procesu proizvodnje i istražuju mere uštede energije u kontroli procesa proizvodnje stakla i drugim aspektima.
Vlaga, temperatura i potrošnja goriva u šarži su dobro poznati, a stanje vlage u šarži usko je povezano s temperaturom šarže. Kada je temperatura šarže veća od 35 stepeni, velika većina vode prianja na površinu vatrostalnih čestica peska u slobodnom stanju, što može poboljšati efekat topljenja lepljenjem čistije alkalije. Kada je temperatura šarže manja od 35 stepeni, vlaga u šarži će formirati Na2CO3 · 10H2O ili Na2CO3 · 7H2O sa soda pepelom i formirati Na2SO4 · 10H2O kristalno vodeno jedinjenje sa mirabilitom, uzrokujući gubitak površine čestica peska vlaži i izgledaju suvo, slabeći efekat topljenja.
U sjevernim krajevima, zbog niskih temperatura zimi, temperatura mješavine je uglavnom niža od 35 stepeni, au nekim regijama čak i oko 20 stepena. Kako bi se održao vlažan izgled šarže, obično se usvaja metoda povećanja sadržaja vlage u šarži. Iako ima određeni učinak, može donijeti i mnoge nedostatke, poput povećane aglomeracije na zidu silosa i povećane potrošnje goriva. Neko je izračunao da je količina ulja potrebna za ulazak u peć za vodu 0,085 kg ulja/kg vode.

Pošaljite upit